Bogumili – prvi ljubitelji životinja i vegani na Balkanu?

Jesu li Bogumili u srednjem vijeku bili ljubitelji životinja, pa čak i prvi vegani na Balkanu? Mnogo je pokazatelja da je tome doista tako. Vođeni unutarnjim uvjerenjem izbjegavali su svu hranu životinjskog podrijetla kao što su meso, mlijeko, sir i jaja – i vjerovali u jedinstvo Božjeg stvaranja što je Isus iz Nazareta također već govorio.
Eine Tischgesellschaft der Bogomilen in freier Natur
Bogumili, koji su sebe često nazivali “dobrim ljudima” ili “dobrim kršćanima” pripadali su bogumilskom pokretu koji je nastao u Bugarskoj te se od 9. do 15. stoljeća proširio preko Makedonije, Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine u Dalmaciju pa čak i izvan granica Balkana; postoje pisani dokazi o intenzivnim kontaktima s Katarima u južnoj Francuskoj i u Italiji.

Veganski način života bogumila i Božja zapovijed "Ne ubij"

U što su Bogumili vjerovali i kako su živjeli? Zbog žestokog progona i protjerivanja koje su nad njima vršile pravoslavne i katoličke crkvene institucije i mračne vlasti toga vremena, većina svjedočanstava o ovom vjerskom pokretu je uništena. No, neki su dokazi ipak sačuvani u gradskim i crkvenim arhivima. Oni svjedoče o ljudima koji su zbog svoje vjere dosljedno u svojoj prehrani izbjegavali hranu životinjskog podrijetla te primjenjivali Božju zapovijed “Ne ubij” na svaki oblik života koji je stvorio Bog – bilo da se radi o ljudima ili o životinjama.

Željko Fajfrić, srpski povjesničar pisao je o Bogumilima koji su živjeli u Srbiji tijekom 12. i 13. stoljeća: “Nisu se bavili trgovinom, već isključivo zemljoradnjom i zanatima. Odeća im je bila jednobojna bez jakih boja, hrana isključivo biljna, zabranjeno im je meso, mleko, sir, jaja. Živeli su isključivo od hleba, voća i povrća.” 1

Früchte und Nüsse

Dominik Mandić, hrvatski povjesničar, i sam katolik i franjevac, ovako je opisao veganski način života Bogumila u Bosni i Hercegovini: “Bosanski su krstjani strogo postili i nijesu jeli ni mesa niti ikakvih životinjskih proizvoda. Oni su to smatrali unutarnjim zahtjevom svoga vjerskoga sustava, osnovnom zapovijedi bogom. U Popisu zabluda bosanskih krstjana točka 30, iz 14-st. piše: ‘Oni osuđuju jelo mesa i svega što od tijela potječe i tvrde da se ne će moći spasiti, koji jedu meso i bijeli smok’. Slično se tvrdi u točki 5. Rasprave između kršćanina i bosanskoga patarena. I u ovomu su se bosanski krstjani slagali sa zapadnim Katarima.” 2

Talijanski inkvizitor Rainerius Sacconi je, među ostalim, okarakterizirao tamošnje Katare sljedećim riječima: “Oni vjeruju da je jedenje mesa, jaja ili sira, čak i u prijekoj potrebi, smrtni grijeh …” 3

Katarske zajednice južne Francuske, nadahnute Bogumilima, također su to nedvosmisleno izjavile: “Ova se crkva jasno ograđuje od ubijanja i ne tolerira ubijanje koje netko počini.” Jer Gospodin naš Isus Krist kaže: Ako hoćeš ući u život, ne ubij.” kaže katarski dokument Obrana crkve Božje iz 1250. 4

Bogumili i katolici: Protivnici i zagovornici "mesa žrtvovanog idolima"

Katolički proglas protiv Bogumila, koje spominje Almandin, detaljno opisuje teološku raspravu kakva je bila uobičajena u to doba. Ova vrsta teksta služila je kao “vodič” katoličkim propovjednicima kako se nositi s učenjima heretika i kako, kao “dobar katolik”, pobijati njihove argumente odgovarajućim citatima iz Biblije u smislu Rimske Crkve. Poglavlje “O užitku tijela” sadrži sljedeći dijalog na latinskom:

Bogumil: Mi kažemo da je osuđen koji god jede meso ili što je rođeno od krvi ili jaja ili krvave stvari.
Rimokatolik: A mi kažemo protivno … A da je Bog dao ljudima meso da jedu, vidi se iz Psalama, u kojima se kaže: Kao prahom zasu ih mesom, i kao pijeskom morskim pticama krilatim … I jedoše i nasitiše se i dade im tako što su željeli.”
5

“Bogumili su sebe nazivali kršćanima od samog početka. Osnova njihova učenja bio je Novi zavjet.” objašnjava stručnjakinja za Bogumile Katja Papasov. 6 Stoga u daljnjoj raspravi s rimokatolikom, Bogumil se poziva na Prvu poslanicu Korinćanima apostola Pavla iz Novog zavjeta. U njemu se govori o “mesu žrtvovanom idolima” i o uzdržavanju od njega:

“U pogledu mesa žrtvovana idolima, znamo, svi posjedujemo znanje. Ali znanje nadima, a ljubav izgrađuje. Ako tko misli da što zna, još ne zna kako treba znati. A ljubi li tko Boga, Bog ga poznaje. Dakle, u pogledu blagovanja mesa žrtvovana idolima, znamo: nema idola na svijetu i nema Boga do Jednoga. Jer sve kad bi i bilo nazovibogova ili na nebu ili na zemlji – kao što ima mnogo ‘bogova’ i mnogo ‘gospodara’! – nama je jedan Bog, Otac, od koga je sve, a mi za njega; i jedan Gospodin, Isus Krist, po kome je sve, i mi po njemu. Ali nemaju svi toga znanja.

Scena iz Starog zavjeta Biblije: Kain i Abel spaljuju janje kao žrtvu životinje
Scena iz Starog zavjeta Biblije: Kain i Abel spaljuju janje kao žrtvu životinje

Neki, navikli na idole, još jedu meso kao idolima žrtvovano i njihova se savjest kalja jer je nejaka. A k Bogu nas ne privodi jelo. Niti što gubimo ako ne jedemo; niti što dobivamo ako jedemo.

A pazite da ne bi možda ta vaša sloboda bila spoticaj nejakima. Jer vidi li tko tebe koji imaš znanje za stolom u hramu idolskomu, neće li se njegova savjest, jer je nejaka, ‘izgraditi’ da jede žrtvovano idolima?

I s tvoga znanja propada nejaki, brat za kojega je Krist umro. Tako griješeći protiv braće i ranjavajući njihovu nejaku savjest, protiv Krista griješite. Zato ako jelo sablažnjava brata moga, ne, neću jesti mesa dovijeka da brata svoga ne sablaznim.” 7

Vjera u jedinstvo ljudi i životinja – također i u "Novu Zemlju"

U malobrojnim spisima Bogumila i Katara, koji su sačuvani unatoč crkvenom progonu, mogu se pronaći odjeci jedinstva stvorenoga – poput manihejskog traktata iz Albija u južnoj Francuskoj: “Ako je svako Božje stvorenje dobro iz Boga, i svijet je, kao što neki kažu, Božja kreacija, sa svime što postoji u njemu, zašto je onda ne voljeti? … Što bi drugo trebao značiti ‘svijet’ ako ne nebo, zemlju, zrak, more i sve što je u njima?” 8

Umjetnost bogomilskih grobnih spomenika u Bosni i Hercegovini, stećaka, također sadrži dirljive prikaze koji upućuju na duboku vezu između čovjeka, prirode i kozmosa:

Prikaz žene pod polumjesecom sa dva konja, na stećku u Ljudovu između Mostara i Dubrovnika
Prikaz žene pod polumjesecom sa dva konja, na stećku u Ljudovu između Mostara i Dubrovnika
Stilizirano drvo s plodovima i pticama na stećku u Donjoj Zgošći kod Kaknja u Bosni i Hercegovini sjeverno od Visokog, nekadašnjeg kraljevskog sjedišta bosanskog bana – Konj s pticom na stećku kod Ljubinja između Mostara i Dubrovnika
Stilizirano drvo s plodovima i pticama na stećku u Donjoj Zgošći kod Kaknja u Bosni i Hercegovini sjeverno od Visokog, nekadašnjeg kraljevskog sjedišta bosanskog bana – Konj s pticom na stećku kod Ljubinja između Mostara i Dubrovnika
Muškarac i žena s konjem i pticom, koji su najvjerojatnije simboli duše, na stećku kod Ljubinja u Bosni i Hercegovini
Muškarac i žena s konjem i pticom, koji su najvjerojatnije simboli duše, na stećku kod Ljubinja u Bosni i Hercegovini

Ovi spomenici u blizini tadašnjih bogumilskih zajednica do današnjih dana svjedoče o dubokoj vjeri “dobrih kršćana” u Božju dobrotu i mir – ako ne u ovom svijetu, tada u sljedećem. Manihejska rasprava, koja sadrži svjetonazorske ideje, koje su vjerojatno bile zajedničke Bogumilima i Katarima, izravno citira Isusa iz Nazareta iz Njegovog Govora na gori u poglavlju “O novoj Zemlji”:

“Sam je Krist rekao: Blago krotkima, jer oni će baštiniti Zemlju.” 9

Quellen / vrela / viri / izvori:

  1. Željko Fajfrić, Sveta loza Stefana Nemanja, Grafosrem, Šid, 1998 - s. 50
  2. Dominik Mandić, Bosna i Hercegovina – Svezak II, Ziral, Chicago, 1979 - s. 127
  3. Prevod iz: Walter L. Wakefield, Austin P. Evans, Heresies of the High Middle Ages, Columbia University Press, New York, 1991 - s. 330
  4. Prevod iz: Wakefield - s. 599
  5. Franjo Šanjek, Bosansko-humski krstjani u povjesnim vrelima, Barbat, Zagreb, 2003 - s. 199 sl., vidi i Ps 78, 27 i 29 u Starom zavetu
  6. Prijevod iz: Katja Papasov, Christen oder Ketzer – die Bogomilen, Ogham, Stuttgart, 1983 - s. 126
  7. vidi Die Bibel in der Einheitsübersetzung von 1980, Universität Innsbruck - 1 Kor 8,4-13, prijevod po Kršćanska Sadašnjost
  8. Prijevod iz: Wakefield - s. 505
  9. Prijevod iz: Wakefield, s. 507, vidi i s. 494: Autor je verovatno bio Bartolomej od Karkasona, izaslanik bosanskih đeda Bogumila aktivnih u južnoj Francuskoj.

Bildquellen / vrela slika / viri slik / izvori slika:

  • Eine Tischgesellschaft der Bogomilen in freier Natur: © die-bogomilen.de
  • Früchte und Nüsse: © die-bogomilen.de
  • Szene aus dem Alten Testament der Bibel: Kain und Abel verbrennen ein Lamm als Tieropfer: Julius Schnorr von Carolsfeld, Public domain, via Wikimedia Commons
  • Darstellung einer Frau unter einer Mondsichel mit zwei Pferden, auf einem stećak in Ljudovo zwischen Mostar und Dubrovnik: © die-bogomilen.de
  • Stilisierter Baum mit Früchten und Vögeln auf einem stećak in Donja Zgošća bei Kakanj in Bosnien-Herzegowina nördlich von Visoko, dem einstigen Königssitz des bosnischen ban – Pferd mit einem Vogel auf einem stećak bei Ljubinje zwischen Mostar und Dubrovnik: © die-bogomilen.de
  • Mann und Frau mit einem Pferd und einem Vogel, der sehr wahrscheinlich die Seele symbolierte, auf einem stećak bei Ljubinje in Bosnien-Herzegowina: © die-bogomilen.de