Prvo posjećujemo Bosanski institut u centru grada. Osnovan 1980-ih od strane bosanskog pokrovitelja Adila Zulfikarpašića u egzilu u Zürichu, sada se nalazi u srcu Sarajeva sa svojom opsežnom bibliotekom i zbirkom umjetnina. Uz modernu glavnu zgradu nalazi se hamam koji je pretvoren u džamiju i galeriju u kojoj izlažu likovni umjetnici.
Prije nego što krenemo u divljinu, moramo obaviti kupovinu literature u knjižarama i antikvarijatima oko Baščaršije, jer mnoga starija povijesna djela o srednjovjekovnoj Bosni i Bogumilima uglavnom se mogu ovdje naći – ako uopće.
I već prva stanica se pokazala kao pun pogodak: “Baš jučer je ovdje svratio profesor Emir, koji vam je mogao jako puno pomoći oko Bogumila.” objašnjava ljubazni prodavač knjiga, dok njegova kćerkica širi oči gledajući u sve veću hrpu knjiga na prodajnom stolu.
Posebno nas veseli rijetko izdanje zbirke pjesama Mak Dizdara, poznatog bosanskog pjesnika iz Stolca, koji je duh stećaka bolje od ikoga znao pretočiti u riječi. Da li imate radove hrvatske povjesničarke Nade Klaić? “Bojim se da ne, ali rado ću vam pokazati put do sljedeće knjižare niz ulicu, tamo biste trebali imati više sreće.”
To je također simpatičan potez ovdašnjih trgovaca: oni ne razmišljaju natjecateljski – ako pomažete jedni drugima, bit će svima bolje. I doista, u sljedećem dućanu dobivamo rijetke reprinte hrvatskog pionira kritičke historiografije.
Već poprilično popunjeni nastavljamo prema antikvarijatu Tarih: Malom, neuglednom dućanu čiji su izlozi i interijer prepuni knjiga. Uredno složena novija, starija, ali i rijetka djela bosanskohercegovačke književnosti naslagana su do stropa. Stariji bračni par revno se međusobno savjetuje o literaturi o Bogumilima i ciljano šetaju između polica.
“Muhamed Filipović? Imate sreće, imamo njegove knjige baš ovdje.” – “Hm, pa ova knjiga Šefika Beslagića o stećcima je dosta rijetka i zapravo je već rezervirana. Ali znate što, već dugo čekamo da je kupac preuzme i plati – slobodno je uzmite sa sobom.” I tako ovaj rijetki standardni rad o jugoslavenskim istraživanjima stećaka ide na hrpu.
Imate li možda ovdje čak i danas rijetko djelo povjesničarke umjetnosti Wenzel – svezak sa stotinama skica i lokacijama stećaka diljem zemlje? “Pitate za Marian Wenzel? Nažalost, trenutno nemamo njenu knjigu kod sebe, ali znate što, redovito nas je posjećivala prije i poslije rata … Jednom je čak potpisala jednu svoju knjigu ovdje, i znate što? Ta nam se kasnije vratila! Sad je vjerojatno završila kod nekog kolekcionara u Zagrebu.”
Ali ono što se može naći je reprint rijetkog standardnog djela Povijest Bosne i Hercegovine o bosanskoj povijesti iz 1942. godine, s prilozima prof. Ćire Truhelke. “Znate, pronašli ste lijep izbor rijetkih knjiga o vašoj temi. Imali ste pravu sreću što smo ih imali tamo!”
U autu punom književnog blaga, pravimo posljednji đir do Baščaršije na kratki ručak, a zatim se opskrbljujemo nekim zalihama.
U očekivanju nevremena sa zahlađenjem, krećemo u smjeru nekadašnjeg olimpijskog zimskog sportskog centra Bjelašnice, nedaleko od Sarajeva, iza kojeg se nalazi naše večernje odredište. Oduševljeni onim što nas čeka u planinskom svijetu po tragovima Bogumila, krenusmo.
Bildquellen / vrela slika / viri slik / izvori slika:
- U centru Sarajeva: © bogumili.hr