Vjera i život

Kako su Bogumili i Katari gledali na život i smrt? U kakav su duhovni život vjerovali? Neki sačuvani spisi pružaju pojašnjavajuće uvide. Osim toga, stećci – srednjovjekovni nadgrobni spomenici koji se mogu naći na području današnje Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i šire, pružaju uvid u stavove ljudi s tih prostora o prelasku iz ovostranog u onostrano.

Bogumili u Maloj Aziji, Bugarskoj i Bosni, Patareni u Italiji i Katari u južnoj Francuskoj odlučno su odbacivali krštenje vodom i krštenje djece u svećeničkim crkvama. Oni su prihvaćali nove sljedbenike svoje vjere krštenjem duhom, koje se temeljilo na praksi prakršćanskih zajednica, primali su nove aspirante u svoju vjeru. Što je zapravo bilo krštenje duhom, koje se naziva i consolamentum ili krštenje Kristom?

Jesu li Bogumili bili prijatelji životinja i vegani već u srednjem vijeku? Mnogo je pokazatelja da je tome doista tako. Vođeni unutarnjim uvjerenjem izbjegavali su svu hranu životinjskog podrijetla kao što su meso, mlijeko, sir i jaja – i vjerovali u jedinstvo Božjeg stvaranja što je Isus iz Nazareta također već govorio.

Koliko je srednjovjekovna bogumilska zajednica bila povezana sa onima sličnog vjerovanja, a koji su živjeli u Francuskoj, Italiji, pa čak i u Njemačkoj? Poznati povjesničari i manje poznati dokumenti daju zapanjujuće uvide u prakršćanski pokret diljem Europe, kojeg su u Francuskoj posebno promovirale žene poput Esclarmonde de Foix – ali i u njihovu iznimno brutalnom uništenju od strane Katoličke Crkve i njezinih inkvizitora.